Danas izlazi nova, treća, inačica Firefoxa, najboljeg preglednika weba i najistaknutijeg otvorenog programa.

Mozilla Firefox je nasljednik Netscapea Navigatora. Ako ne znate što je Netscape i ne da vam se čitati članak na Wikipediji, dovoljno je reći da ako ste surfali webom prije 1998. – vjerojatno ste to radili u Netscapeu (sjećam se da je moj prvi susret s webom 1996. bio kroz Netscape). Prve tri inačice Netscapea su u mnogočemu definirale razvoj weba kakvog danas poznajemo (npr. Netscape je prvi prikazivao okvire i JavaScript i koristio kolačiće). Sredinom ’90.-ih je zastupljenost Netscapea bila 75%. No, inačica 4, objavljena 1997. je bila bugovita, mučila se s prikazom kompleksnih stranica koje su koristile puno JavaScripta i čiji dizajn se temeljio na tablicama. Microsoftov Internet Explorer 5, objavljen 1999., je bio prvi preglednik koji je kvalitetom prestigao Netcscape, a kako je bio uključen u Windows 98 SE, korisnicima je prelazak na njega bio jednostavan. Zastupljenost Netscapea je tijekom 1999. s 50% pala na 20% i nastavila padati.

U ožujku 1998., neposredno prije početka svog pada, korporacija Netscape je povukla neočekivan potez koji je Netscapeu osigurao besmrtnost – pokrenula je projekt nazvan prema svojoj maskoti – Mozilla. U okviru njega Netscape Co. je otvorila izvorni kôd svog novog layout engine-a Gecko koji je u budućim inačicama Netscapea trebao zamjeniti već dotrajali postojeći engine. Tu negdje završava priča o Netscapeu (iako je formalno završila tek prije nekoliko mjeseci, 1. ožujka ove godine, kad je objavljeno da će inačica 9 iz 2007. biti definitivno posljednja).

Projekt Mozilla (koji je 2003. službeno registriran kao zaklada, a 2005. prerastao u neprofitnu korporaciju) je nakon četiri godine brojnih pre-alpha, alpha i beta inačica 2002. izdao Mozilla Suite 1.0. Izgledala je identično kao i pet godine star Netscape 4 i, poput Netscapea, se sastojala od preglednika weba, e-mail klijenta, jednostavnog WYSIWYG editora HTML-a i programa za instant messaging. Iako je Mozilla obilovala novim mogućnostima (tabovi, dodaci, podrška za CSS) Gecko engine još uvijek nije bio dovoljno usvršen, defaultno sučelje je bilo zastarjelo, a sve skupa se na normalnim računalima vrtilo jako sporo.

Tijekom sljedeće dvije godine Mozilla je radila na razdvajanju preglednika weba i e-mail klijenta (editor HTML-a i IM program su potpuno zaboravljeni), usavršavanju Gecka, vizualnom dotjerivanju programa i osmišljavanju novog identiteta. Rezultat su samostalni web preglednik – Firefox – i samostalni e-mail program – Thunderbird.

Početnoj popularnosti Firefoxa su najviše pridonjeli zvučno ime, dobro dizajniran logo, ikone i korisničko sučelje, te genijalna marketinška kampanja … ali razlozi za kontinuiran opstanak i rast popularnosti Firefoxa leže u njegovoj brzini, sigurnosti i dodacima pomoću kojih korisnik može proširiti funkcionalnost u željenom pravcu.

Da se vratim na početak – danas izlazi Firefox 3. Prema najavama, biti će još stabilniji, brži i sigurniji od prethodnih inačica. Od nevidljivih promjena najvažnija je nova inačica Gecka (koja koristi Cairo) i bolja podrška za CSS (prolazi Acid2 test). Od vidljivih promjena najzanimljivija je dorađeno sučelje – Firefox 3 će koristiti elemente grafičkog sučelja operacijskog sustava i tako se vizualno bolje uklapati.

Za kraj, možete pomoći Firefoxu da se upiše u Guinnessovu knjigu rekorda kao program najviše puta downloadan u 24 sata. Rregistrirajte se i e-mailom ćete dobiti obavijest o početku akcije.

Uživajte surfajući sigurno!


Leave a Reply


Your email address will not be published. Required fields are marked *

Comment

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>