Ferenc Hoffman rođen je 24. kolovoza 1924. u Budimpešti, gdje je i studirao kiparstvo i slikarstvo. U Izrael je emigrirao 1949. Vrlo brzo stekao je magisterij iz Hebrejskog jezika, te je počeo u dnevnim novinama objavljivati politički vrlo oštre satirične kolumne, koje mu donose veliku popularnost u Izraelu. Krajem 50ih počeo je objavljivati zbirke svojih eseja i kratkih priča, ali i drame. Nabrajanje svih objavljenih knjiga ne bi imalo smisla – zauzelo bi više od pola ovog posta. Dovoljno je reći da su prevedene na 37 jezika.

Hoffmann je bio uspješan i kao filmski scenarist, redatelj i producent. Njegovi najuspješniji filmovi su Sallah Shabbati (1964) i The Policeman (1971), oba nagrađeni Zlatnim globusom za najbolji film godine i nominirani za Oskara kao najbolji strani filmovi.

Ferenc Hoffman je preminuo jučer, 29. siječnja 2005, u Švicarskoj, pod imenom Ephraim Kishon, koje mu je 1949. dao činovnik Izraelskog useljeničkog ureda.

Prije četiri dana na Titan, najveći Saturnov mjesec i drugi najveći u Sunčevom sustavu, sletjela je ESA-ina sonda Huygens. Zadnjih dana u medijima je svašta rečeno o Titanu i projektu Cassini-Huygens, svi su vidjeli prve snimke Titana… ali nisam čuo da je negdje rečeno po kome se sonda Huygens zove.

Christiaan Huygens rođen je 1629. u bogatoj i utjecajnoj Nizozemskoj obitelji, koja je tradicionalno služila u nizozemskoj diplomaciji. Već kao dječak pokazao je talent za matematiku, tako da je 1645. upisao studij matematike na Sveučilištu u Leidenu.

Nakon što je Galileo prvi upotrijebio teleskop za astronomske svrhe, mnogo znanstvenika odlučilo je pokušati isto. Huygens je odlučio sam izraditi teleskop. Zahvaljujući vlastitim spoznajama o prirodi svjetla i upotrebi leća, teleskop kojeg je napravio bio je značajno bolji od svih dotadašnjih. Kad je 1655. teleskop usmjerio prema Saturnu, u namjeri da istražuje njegove prestenove, Huygens se začudio ugledavši veliki mjesec – Titan. Četiri godine kasnije, 1959, otkrio je pravi oblik saturnovih prstenova.

Od 1666. do 1681. Huygens je živio u Parizu, gdje je 1666. sudjelovao u osnivanju Francuske akademije znanosti, a 1673. objavio slavni rad Horologium Oscillatorium.

Godine 1689. otišao je u London i upoznao Isaaca Newtona, s kojim je došao u sukob oko prirode svijetla. Huygensovu teoriju da je svjetlo valne prirode tadašnja znanost nije prihvatila, prvenstveno zbog Newtonovog većeg ugleda.

Najveći dio Huygensovog znanstveng rada priznat je tek dva stoljeća poslije njegove smrti 1695. godine.

Već barem petnaest godina budući piloti dio svog obrazovanja prolaze na kompjuterskim simulatorima. U zadnje dvije-tri godine i neke igrice koje se vrte na osobnim kompjuterima postale su dovoljno kvalitetne za tu svrhu.

Istodobno, potpuni imbecil može postati predsjednik republike, bez da dokaže da zna zbrojiti 1+1. Zar ne bi bilo zgodno kandidate za predsjednika posjesti pred kompjuter i dati im da igraju neku RTS igricu, recimo Civilization III? Naravno, to ne bi bio pouzdan pokazatelj njihove sposobnosti za upravljanje državom, ali neke stvari bi ipak postale malo jasnije (npr. vidjeli bismo što bi se dogodilo s ekonomijom Mikšićeve Hrvatske). Još bolje bi bilo zaposliti skupinu programera da naprave ozbiljnu simulaciju koja bi realno simulirala državnički posao i pomoću koje bi se moglo testirati potencijalne kandidate prije nego što predaju deset tisuća potpisa i osude nas na slušanje njihove “vizije”.